Terminologija u oblasti voda

 Ammonijačni dušik (NH3-N + NH4+-N)

Ukupni dušik (NH3-N + NH4+-N+Norganski  +NO2 -N+NO3-N)

Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3. Kod uobičajenih uvjeta amonijak je bezbojan plin dobro topiv u vodi (1176 litara na litar vode kod 0oC)

Kao baza amonijak reagira sa vodom stvarajući pozitivno naelektrizirani ionizirani oblik amonijaka i  hidroksid ion (OH):

NH3  + H2O ——–> NH4+ + OH

Kod ph vrijednosti vode 7 ,  99% amonijaka je u obliku NH4+, kod viših pH vrijednosti prevladava ne ionizirani oblik amonijaka (NH3)

Ionizirani oblik amonijaka u vodi se takođe dobiva otapanjem soli na primjer amonijevog sulfata (NH4)2SO4

Kod onečišenih voda komunalnog podrijetla amonijak nastaje hidrolizom uree kao glavnog sastavnog dijela urina

Terminologija urea

Ravnotežna reakcija slobodnog ne ioniziranog amonijaka (NH3) i ioniziranog oblika amonijaka (NH4+)može se prikazati i kao  NH3 + H+ <>NH4+

Prema Anthonisen et al. (1976)  omjer ioniziranog i ne ioniziranog oblika ovisi o pH i temperaturi i može se izračunati prema formuli: NH3 / (NH3+NH4+)=(10^pH)/((10^pH)+EXP(6344/(T+273)))

Kod pH<8 sav amonijak je uglavnom u ioniziranom obliku NH4+

        pH 9,5 50% NH3, 50% NH4+

       pH> 11 sav amonijak kao slobodan ne ioniziran

Amonijačni dušik u vodi se satoji od zbroja  ne ionizirani (NH3) i ioniziraniog oblika (NH4)  koji na primjer u enleskom i njemčkom jeziku imaju zasebne nazive :

NH3 ammonium (en.), Ammonium (nje.)

NH4+ ammonia (en.), Ammoniak (nje.)

UPOV u turističkim objektima i mjestima

TEHNOLOGIJA ZA OBRADU ONEČIŠĆENIH VODA SA PROMJENLJIVIM SASTAVOM I KOLIČINAMA

 EWT SBR CBT ( SBR CHEMICAL BIOPOLYMER TECHNOLOGY)

EWT SBR CBT-DIS (TEHNOLOGIJA ZA DEZINFEKCIJOM VODE)

Za optimalnu obradu onečišćenih voda u slučajevima promjenljivosti sastava i količine jedna od mogućnosti je primjena EWT CBR-CBT tehnologije.

Osnovni princip tehnologije je:

-Izdvajanje iz vode  organskog opterećenja sadržanog u koloidnom obliku putem kemikalija i naših biopolimera. Primjena biopolimera smanjuje opasnost štetnog djelovanja sintetskih polimera na okoliš pogotovo zemljište.

-Uklanjanje otopljenih organskih tvari u biološkom procesu diskontinuiranog tipa (SBR). Za optimiranje procesa, za razliku od sada korištenih  parametara, koristi se dinamička starost mulja .

– Moguća dezinfekcija pročišćene vode do kvaliteta propisanim od strane zdravstvene organizacije (WHO) koji se može koristiti za navodnjavanje

Kod turističkih mjesta iobjekata rad uređaja se može optimirati na dnevnoj bazi unosom broja gostiju u sistem za upravljanje procesom pročišćavanja.

Tehnologija je prilagodljiva postojećim volumenima za slučaj rekonstrukcije postojećih uređaja.

Na sljedećim slikama je prikazana mogućnost primjene tehnologije u volumene korištenim za RBD tehnologiju.(rotirajući biodisk tehnologiju)

Na slici 1 je prikazana jedna mogućnost ugradnje EWT-CBR-CBT tehnologije  sa povećanjem volumena reaktora, povećanjem njihove visine. Reaktori se mogu nadkriti što omogućuje.

  • -obradu ispušnih plinova i njihovu dezinfekciju
  • -korištenjem CO2 u ispušnim plinovima u slučaju potrebe neutralizacije onečišćene vode

Značenje oznaka .

  1. Fizikalno kemijki dio uređaja i spremnik mulja
  2. Biološki dio uređaja
  3. Prostor za crpke kemikalija, el.ormar, puhalo zraka, spremnik kemikalija
  4. Obrada zraka

Sl. 1 EWT SBR CBT Tehnologija

U slučaju potrebe dezinfekcije onečišćene vode u cilju njenog korištenjan za navodnjavanje može se primijeniti naša tehnologija CBT-DIS u dodatnom reaktoru  Sl.2

Sl.2 SBR CBT – DIS Tehnologija

 

ZA ODABIR  I OPTIMIRANJE TEHNOLOGIJE  RAZMATRAJU SE SLJEDEĆI PARAMETRI

Broj gostiju

Na slici 3 je prikazan broj gostiju kod jednog  sezonskog  turističkog mjesta

Sl. 3 Promjena broja gostiju u jednom sezonskom turističkom mjestu

 Temperatura vode

 Proces biološke obrade onečišćene vode značajno ovisi o temperaturi. Povećana temperatura omogućuje bržu razgradnju onečišćenja, a time i manji potreban volumen bioloških reaktora. Treba imati na umu i da promjena temperature vode mijenja topivost kisika u vodi  kao i koficijent prijenosa kisika. Karakteristična godišnja promjena temperature onečišćene vode u primorskim mjestima prikazana je na slici 4.

Sl.4 Promjena temperature vode tijekom godine  u jednom primorskom rurističkom mjestu

 Starost mulja

Prema izrazima za proračun uređaja za pročišćavanje onečišćene vode, volumen bioloških bazena je direktno proporcionaalan potrebnoj starosti mulja. Na slici  5 je prikazana relativno povećanje ukupnih godišnjih troškova ovisno od starosti mulja . Kao referentna starost mulja je uzeta starost mulja od 3 dana.Odabir ovog parametra važan je i zbog utjecaja na veličinu ukupnih godišnjih troškova pročišćavanja (Sl.5).

Sl.5 Ovisnosz ukupnih godišnjih troškova o starosti mulja

 

Zbog promjenljivosti sastava i količina  onečišćenih voda  EWT CBT tehnologija je bazirana na dinamičkoj starosti mulja. Na slici 6 je prikazan primjer promjene konvencionelne i dinamičke starosti mulja tijekom godimne na jednom SBR CBT uređaju  sa tri reaktora .

 

 

Sl.6 Prikaz vrijednosti konvencionalne i dinamičke starosti mulja

Na sl.7 je prikazana ugradnja SBR-CBT tehnologije u postojeću septičku sabirnicu

 

 

DEZINFEKCIJA EWT PROIZVODIMA

Dezinfekcija  EWT proizvodima na bazi vodikovog  peroksida. Ovi proizvodi su efikasni protiv različitih bioloških onečišćenja , uključujući i vegetativne bakterije, bakterijske spore, gljivice i viruse.  Za optimalno djelovanje EWT proizvoda  koristimo različite katalizatore reakcije ovisno o sastavu mikrobiološkog opterećenja

DEZINFEKCIJA ONEČIŠĆENIH  VODA

Primjena EWT proizvoda na bazi vodikovog peroksida je jedna od tehnologija koja se može koristiti i za dezinfekciju  onečišćenih voda. Za razliku od standardnih tehnologija na bazi klora, UV, ozona i sl.  EWT tehnologija se može primijeniti i za vode koje nisu biološki pročišćeni.

Postignuti kvalitet dezinficirane vode sa stanovišta bakterijskog opterećenja zadovoljava kriterije  svjetske zdravstvene organizacije za ponovno korištenej .

Primjer mogućnosti pročišćavanja prema našoj  tehnologiji je prikazan na sljedećoj slici:

Cijena na ovaj način 3dobivene dezinficirane vode je 0,2 -0,3 Euro/m3

Polimeri

Polimeri za obradu muljeva za razliku od biopolimera predstavljaju veći riziko po zdravlje i okoliš

Monomer akrilamida direktno djeluje na DNA te je potencijalno ugroženo zdravlje osoba koji su u kontaktu sa njim. Upotreba biopolimera u usporedbi s poliakrilamidima  ima prednost u smanjenju troškova i do 30%  i  smanjen zdravstveni rizik za radnike i okoline do 80%.
Oko 120.000 tona poliakrilamidi se koriste u EU svake godine. Od ukupne količine polimera  oko 60.000 tona se koriste u obradi voda, otpadnih voda i muljeva. U preradi minerala se koristi ca. 45.000 tona a u industriji papira i celuloze 15.000 t polimera u jednoj godini.
Maksimalna koncentracija zaostalog akrilamida monomera i poliakrilamidi je 0.1% (w / w), ali u nekim aplikacijama (npr pitke vode), maksimalna dopuštena količina slobodnog akrilamidom u polimeru je 0,025% (w / w). To znači da se godišnje unese u okoliš maksimalno 120 t monomera akrilamida.

Poliakrilamidi mogu sadržavati zaostale monomere koji predstavljaju riziko za radnike. Izloženosti na radnom mjestu može doći putem inhalacije prašine ili para akrilamida ili preko adsorpcije na kožu. Druga mogućnost nastajanja je degradacijom polimera do monemera. Vrlo malo je istraživanja u ovoj oblasti a proizvođači polimera smatraju da je ovo teoretski malo vjerojatno.

UTJECAJ NA ZDRAVLJE

Kako je monomer karcinogen glavni izvor informacija o štetnosti su studije na životinjama i incidentni slučajevi.
Opasnost povezana sa zdravljem

-neuro toksičan
-geno toksičan
-karcinogen
-toksičan na nasljednost
Više informacija o procjeni rizika možete naći u dokumentu o procjeni rizika European Union Risk Assessment Report –Acrylamide Vol.24

Obrada muljeva

OBRADA MULJEVA

Obrada muljeva je područje našeg dugogodišnjeg primijenjenog istraživanja.Naše iskustvo i reference u obradi muljeva je u četiri područja:

  • povećanje proizvodnje bioplina i smanjenja količine mulja u procesu anaerobne digestije
  • povećanje kvaliteta komposta i smanjenje njegovog volumena u procesu kompostiranja
  • sprječavanje pojave isplivavanja mulja
  • poboljšavanje sistema doziranja i smanjenje sintetskih polimera upotrebom biopolimera kod dehidracije mulja

obrada muljeva 1

POVEĆANJE PROIZVODNJE BIOPLINA

Pravilnom kontrolom hraniva i procesnih parametara kod anaerobne razgradnje plina moguće je ostvariti značajno povećanje količine nastalog plina. Ekonomska korist ovog procesa je smanjenje troškova zbrinjavanja mulja zbog smanjenja njegove  količine. Za svaki pojedini slučaj se u laboratorijskim i pogonskim pokusima mora odrediti potreban omjer mikroelemenata.

OBRADA MULJA KOMPOSTIRANJEM 

je stara prirodna metoda kojom se organski dio mulju  pretvara u plodni humus. Osim stabiliziranja mulja ovim postupkom obrade mulja se zbog temperature od 50-7o oC koja se razvija tijekomprocesa postiže i visok stupanj higijenizacije.U procesu obrade mulja sa uređaja za pročišćavanje onečišćenih voda procesom kompostiranja testirali smo poboljšavanje kvaliteta komposta dodavanjem nanokomposita mikroelemenata  Kao rezultat smo imali smanjenu volumen komposta i bolju kvalitetu što se vidi na  priloženoj slici.

obrada mulja kompostiranjem

obrada mulja -1

ISPLIVAVANJE MULJA

Na uređaju Papierfabrik Bruck an den Mur je isplivavanje mulja je predstavljalo značajan problem zbog strogih zahtjeva za kvalitetom izlaznog toga koji se ispušta direktno u rijeku Muru koja teče pored uređaja. Sprječavanje isplivavanja mulja je bilo moguće postići  20 t vapna na dan (tzv. šok alkalizacija). Izgled mulja nakon ovako svakodnevne obrade prikazan je na priloženoj slici. Nakon neuspješnih pokušaja od strane drugih institucija da problem dugoročno riješe prihvaćen je naš prijedlog dodtkom naših proizvoda izmijenimo populaciju mikroorganizama.

obrada mulja 2

obrada mulja -3

 obrada muljeva

DEHIDRACIJA MULJA

Obrada muljeva  na strojevima za mehaničko odvajanje vode kao što su centrifuge, trakaste ili komorne preše je standardna tehnogija na UPOV.

Za poboljšavanje odvajanja vode i mulja imamo vlastiti sistem doziranja, proizvoda i vlastite biopolimere.

obrada mulja

Razvoj proizvoda

Razvoj proizvoda i tehnologija kroz sljedeće istraživačke projekte:

1.1 Primjena magnetnih polja u oblasti zaštite okoline University of Liverpool und University of /Edinburgh…1990 (British Council)

1.2. Biopolimeri u zaštiti okoliša (Österreichische Forschungsförderungsgesellschaft )   2000

1.3 Pročišćavanje otpadnih voda primjenom elektro metoda (Österreichische  Forschungsförderungsgesellschaft).              2002

1..4 Pročišćavanje otpadnih voda biljnim stanicama (Österreichische   Forschungsförderungsgesellschaft )   2003

1.5 Proizvodi za pročišćavanje voda na bazi nanočestica (Forshungsförderung Salzburg Land .) 2006

1.6 Bioleaching (Forschungsförderung Salzburg Land) 2008-2009

1.7 Frekvnto bazirano doziranje i miješanje (Forschungsförderung Salzburg Land) 2015

Primijenjena ekologija lista projekata

Začtita okoliša je oblast našeg rada od 1985 godine. Kroz primijenjeno istraživački rad rezalizirali smo projekte prikazane u sljedećoj listi.

LISTA PROJEKATA U OBLASTI PRIMIJENJENE EKOLOGIJE.

1.0 VODITELJ ISTRAŽIVAČKIH PROJEKATA

1.1 Primjena magnetnih polja u oblasti zaštite okoline University of Liverpool and University of /Edinburgh…1990

1.2. Biopolimeri u zaštiti okoliša (Österreichische Forschungsförderungsgesellschaft ) 2000

1.3 Pročišćavanje otpadnih voda primjenom elektrometoda (Österreichische
Forschungsförderungsgesellschaft). 2002

1..4 Pročišćavanje otpadnih voda biljnim stanicama (Österreichische
Forschungsförderungsgesellschaft ) 2003

1.5 Proizvodi za pročišćavanje voda na bazi nanočestica
(Forshungsförderung Salzburg Land .) 2006

1.6 Biolleaching (Forschungsförderung Salzburg Land) 2008-2009
1.7 Frekventno bazirano doziranje i miješanje (Forschungsförderung Salzburg Land) 2015

  1. 0 PATENTI

WO 0026466 Biljni preparati za sprječavanje stvaraanja biofilma u cjevovodima
WO03016226 Dodaci za stabiliziranje biomase

3.0 VLASTITI PROIZVODI

EWT-21G Neutralizacija neugodnih mirisa
EWT-2000 Mikroelementi za povećanje proizvodnje bioplina
EWT 21 FHM Biopolimeri

4.0 VLASTITE TEHNOLOGIJE

4.1 PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
Elektro-kemijska obrada otpadnih voda

4.2 UKLANJANJE NEUGODNIH MIRISA

Bioispirači

EWT-10T dvostupanjski

EWT-30T- trostupanjski

Kemijski ispirači

4.3 BIOplinski uređaji

Suha fermentacija

5.0 RJEŠAVANJE POGONSKIH PROBLEMA NA SLJEDEĆIM UREĐAJIMA

Mjesto Broj ekv. stanovnika ES Problem
Salzburg 600.000 Neugodni mirisi
Seekirchen 40.000 Optimizacija bioplina
Trumerseen 20.000 Optimizacija bioplina
Vöklabruck 68.000 Nitrifikacija/Denitri.
Neumarkt 15.000 Obrada mulja
St. Michael im Lungau 15.000 Neugodni mirisi
Papierfabrik Bruck a.M 200.000 Plivajući mulj
Papierfabrik Steyermühl 250.000 Obrada mulja
Papierfabrik Lackirchen 250.000 Plivajući mulj
Papierfabrik Hallein 100.000 Neugodni mirisi
Biochem Kundl 1.000.000 Obrada mulja
Obernburg (D) 300.000 Obrada mulja

5-1 Idejni projekti, Isporuka opreme , Puštanje u pogon

– Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda (za tvrtku Fluming-eko)
Vrsar, Labin, Rovinj, Medulin, Premantura, Krk, Rabac,  Savudrija, Poreč, Susak, Motovun, Potpićan, Bjelolasica, Stara Baška, Umag

– Uređaji za obradu neugodnih mirisa (za tvrtku Fluming-eko)
Delta Rijeka, Savudrija, Baška, Mali Lošinj, Umag, Novigrad, Lopar

– Uređaj za obradu mulja Buzet (za tvrtku Fluming-eko)
(PARK d.o.o. Buzet, 2005.)

– Bioispirač Savudrija 2008
– Bioispirač Baska 2009
– Kemijski ispiraö Mali Losinj 2010
– Bioispirač Biogasanlage Biofutura 2010
– Bioispirač Umag 2010
– Bioispirač Lederfabrik Prevent 2011
– Bioispirač Otok Katarina Rovinj 2011

– Bioispirač Biogasanlage Perutnina Ptuj 2012

– Kemijski ispirač Lopar-Rab 2012

  1. BIOPLINSKI UREĐAJI

6.1. Optimiranje proizvodnje bioplina

– Uređaj Salzburg SAB-Salzburg
– Uređaj Seekirchen
– Uređaj Trumerseen
– Uređaj Farma IHAN

6.2. Idejni projekti

– Bioplinski uređaj 2 MW Ilirska-Bistrica, Slovenija 2009- (Puštanje u pogon)
– Bioplinski uređaj 1 MW Klinja Vas Kočevje, Slovenija 2008 (Idejni projekat)
– Bioplinski uređaj –Suha fermentacija „Čisto mesto“ Ptuj-2010 (Pilot uređaj)

  1. PROJEKTI U PROCESNOM INŽENJERSTVU

NH3-Stripping uređaj Farma IHAN Slovenija 2010

 

LISTA PROJEKATA

– Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda (za tvrtku Fluming-eko)
Vrsar, Labin, Rovinj, Medulin, Premantura, Krk, Rabac,  Savudrija, Poreč, Susak, Motovun, Potpićan, Bjelolasica, Stara Baška, Umag

– Uređaji za obradu neugodnih mirisa (za tvrtku Fluming-eko)
Delta Rijeka, Savudrija, Baška, Mali Lošinj, Umag, Novigrad, Lopar

– Uređaj za obradu mulja Buzet (za tvrtku Fluming-eko)
(PARK d.o.o. Buzet, 2005.)

– Bioispirač Savudrija 2008
– Bioispirač Baska 2009
– Kemijski ispitač Mali Losinj 2010
– Bioispirač Biogasanlage Biofutura 2010
– Bioispirač Umag 2010
– Bioispirač Lederfabrik Prevent 2011
– Bioispirač Otok Katarina Rovinj 2011

– Bioispirač Biogasanlage Perutnina Ptuj 2012

– Kemijski ispirač Lopar-Rab 2012

BIOPLINSKI UREĐAJI

Idejni projekti

– Bioplinski uređaj 2 MW Ilirska-Bistrica Slovenija 2009-(i puštanje u pogon)

– Bioplinski uređaj 1 MW Klinja_Vas Kočevje Slovenija 2008
– Bioplinski uređaj –Suha fermentacija „Čisto mesto“ Ptuj-2010 (Pilot uređaj)

PROJEKTI U PROCESNOM INŽENJERSTVU

NH3-Stripping uređaj Farma IHAN Slovenija 2010

Projektiranje obrade

– Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda (za tvrtku Fluming-eko)
Vrsar, Labin, Rovinj, Medulin, Premantura, Krk, Rabac,  Savudrija, Poreč, Susak, Motovun, Potpićan, Bjelolasica, Stara Baška, Umag

– Uređaji za obradu neugodnih mirisa (za tvrtku Fluming-eko)
Delta Rijeka, Savudrija, Baška, Mali Lošinj, Umag, Novigrad, Lopar

– Uređaj za obradu mulja Buzet (za tvrtku Fluming-eko)
(PARK d.o.o. Buzet, 2005.)

– Bioispirač Savudrija 2008
– Bioispirač Baska 2009
– Kemijski ispitač Mali Losinj 2010
– Bioispirač Biogasanlage Biofutura 2010
– Bioispirač Umag 2010
– Bioispirač Lederfabrik Prevent 2011
– Bioispirač Otok Katarina Rovinj 2011

– Bioispirač Biogasanlage Perutnina Ptuj 2012

– Kemijski ispirač Lopar-Rab 2012

BIOPLINSKI UREĐAJI

Idejni projekti

– Bioplinski uređaj 2 MW Ilirska-Bistrica Slovenija 2009-(i puštanje u pogon)

– Bioplinski uređaj 1 MW Klinja_Vas Kočevje Slovenija 2008
– Bioplinski uređaj –Suha fermentacija „Čisto mesto“ Ptuj-2010 (Pilot uređaj)

PROJEKTI U PROCESNOM INŽENJERSTVU

NH3-Stripping uređaj Farma IHAN Slovenija 2010

Bioplin

Drugi naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem ''5. juni - Svjetski dan zaštite okoliša'', Bihać 04-05 Juni 2014

PRIMJENA TEHNOLOGIJE SUHE FERMENTACIJE KOD OBRADE ORGANSKOG OTPADA

Edhem Salihović
EWT Wassertechnologie, Ingenieurbüro für Maschinenbau, Umweltschutz und Umweltbiotechnologie A-5020 Salzburg Richard Kürth Straße 4 ewt@sbg.at
Ključne riječi: Anaerobna razgradnja, suha fermentacija, organski otpad
SAŽETAK:
Suha fermentacija (SF) se definira kao kontrolirana anaerobna razganja organskih tvari kod koncentracije suhe tvari iznad 20%. Nekontrolirana anaerobna razgradnja u deponijama se odvija kod koncentracije suhe tvari u prosjeku između 40-70%.
Stabiliziranjem organskog otpada postupkom suhe fermentacije smanjuje se njegov volumen a nastali metan koji utjče na globalno zatopljenje se može energetski iskoristiti . Cijena ovako dobivene energije je u većini slučajeva višestruko veća od konvencionalno dobivene energije. Da bi ovaj proces bio ekonomičan potrebno je u fazi planiranja izabrati tehnologiju suhe fermentacije ovisno o mjestu njegovog nastanka (komunalni, industrijski,poljoprivredni) i provjeriti zakonsku regulativu oko garancija za subvenciju ovako dobivene energije.

 UVOD

Bioplinski uređaj treba promatrati kao dio lanca zbrinjavanja otpada . Međunarodno gledano bioplinski uređaji su njemački fenomen. Od 100 bioplinskih uređaja u 1990 njihov broj 2012 je bio 7515 (1). Cilj korištenje bionergije je višeznačan:zaštita klime, osiguranje snabdijevanja električnom energijom, razvoj poljoprivrednih regiona, interes za izvoz tehnologija i sl.
Uzimajući u obzir sve ove faktore samo uz garanciju otkupa i subvencije proizvedene električne energije izgradnja bioplinskih uređaja može biti ekonomski isplativa.

kuhinjski-otpad
Sl.1 Organski otpad iz kuhinja i proizvodi iz trgovina sa isteklim rokom trajanja

2. TEHNOLOGIJE ANAEROBNE RAZGRADNJE

Prema sadržaju suhe tvari u reaktorima u praksi se susreću mokra i suha anaerobna razgradnja organske tvari . Suha fermentacija (SF) se definira kao kontrolirana anaerobna razganja organskih tvari kod koncentracije suhe tvari iznad 20%. Termin „suha“ dobiven prijevodom sa njemačkog i engleskog jezika nije najbolje odabran jer sadržaj vode u reaktorima je do 80%. Ova tehnologija ima osnove razvoja u praćenju procesa proizvodnje plina u deponijama. Onovne prednosti ove tehnologije su potreba za manjim volumenom reaktora i manjoj specifičnoj potrošnji energije . Odabir tehnologije anaerobne razgradnje organskog otpada uglavnom ovisi o satavu ulaznog materijala.
Materijal za suhu fermentaciju: komunalni zeleni otpad,, konjski, kraviji i kokošiji stajnjak, kuhinjski otpad, industrijski organski otpad i slično.
Tehnologija mokre fermentacije se koristi kod proizvodnje plina iz svinjske gnojovke, flotata i ulja i ostalog tekućeg organskog otpada.
U praksi je često ulazni materijal izmiješan kao što je to prikazano na slici 1. Zbog toga je važan ispravan odabir tehnologije

3. PRIMJERI PRIMJENE SUHE FERMENTACIJE

bioplin-kuhinjski-otpad
Sl.2 Shema tegnološkog procesa za proizvodnju plina iz otpada turističkih mjesta
Broj izgrađenih bioplinskih uređaja naveden u uvodu ovog referata se uglavnom odnosi na bioplinske uređaje u poljoprivrednoj proizvodnji. Manji broj uređaja je izgrađen za obradu industrijskoh otpada i odvojenu obradu kuhinjskog otpada, tako da u ovom području postoji veliki potencijal za istraživanja.
.
Na Slici 2 je prikazana proces suhe fermentacije na primjeru obrade organskog otpada iz kuhinja turističkog mjesta sa 20.000 smještajnog kapaciteta (Hoteli 5000, Privat 5000, kampovi 10000)

3.2 Proizvodnja bioplina kao način zbrinjavanja otpada kožarske industrije

Kod zbrinjavanja industrijskog otpada proizvodnja bioplina može biti ekonomski najpovoljnije rješenje. Na slici 3 je dat prikaz troškova zbrinjavanja otpada iz kožarske industrije kapaciteta 1000 koža na dan. Ekonomski efekti su veoma značajni kad je otkup električne energije garantiran i subvenciran. U protivnom samo proizvodnja vlastite toplinske energije ima pozitivne ali niže ekonomske efekte.
Za usporedbu kod iskorištavanje energetskog potencijala organske frakcije komunalnog otpada se računa sa 100-380 kWh/t , investicija 180 do više 370 Euro/toni. Cijena tako dobivene električne energije je 0,26 Euro u investicijskom periodu i0,14 Euro/kWh poslije investicijskog perioda.

otpad-kozara

Sl.3 Ekonmski efekti proizvodnje bioplina suhom fermentacijom u industriji kože

3.3 Proizvodnja bioplina - pilot postrojenje
Kod specifičnog organskog otpada veoma je važno u fazi projektiranja uraditi probne pokuse na pilot postrojenju.Na slici 4 je prikazan pilot urđaj za suhu fermentaciju volumena reaktota 5 m3 smješten u 10 ft. kontejneru prema EWT tehnologiji.

3. ZAKLJUČAK
Većina izgrađenih bioplinskih uređaja služi za obradu organske tvari iz poljoprivredne proizvodnje. Cijena ovako proizvedene električne energije je dosta viša od tržišne cijene. Ekonomska isplativost ovih uređaja je jedino moguća ukoliko je garantirana subvencija i odkup proizvedene elektične energiju. Kod obrade pojedinih industrijskih otpada primjenom tehnologije suhe fermentacije, ekonomski efekti se mogu postići i bez navedenih garancija. Ovo je moguće samo uz dobro planiranje i pokusno istraživanje na pilot postrojenju ukoliko ne postoji dovoljno iskustva iz prakse na izgrađenim uređajima sa sličnim ulaznim materijalom.

4. LITERATURA
[1] Anzahl der Biogasanlagen in Deutschland in den Jahren 1992 bis 2014 ,
www. de.statista.com

[2] Eriksson, O., Carlsson_Reich, M., Frostell, B., Bjorklund, A., Assefa, G., Sundqvist, J. -O., Granath, J., Baky, A. and Thyseliuz, L., (2005), Municipal solid waste management from a systems perspective. Journal of cleaner production. Vol. 13, Issue 3: 241-252.

Kemijska obrada voda

KEMIJSKA OBRADA VODA

U informacijskim medijima za pretraživanje:(CEPT - Chemically Enhanced Primary Treatment) ili (APT - Advanced Primary Treatment)

Uvodne napomene

Literatura navodi da su prvi uređaji s kemijskpm obradom onečišćenih voda u praksi postojali 1740. godine  u Francuskoj i da je ova tehnologija imala značajnu primjenu početkom 20. stoljeća. Tehnologija je  ponovo postala aktuelna šestesetih godina prošlog stoljeća u rješavanju problema eutrofikacije  na Great Lakes u Kanadi. Na temelju plana o zaštiti oceana u Kaliforniji je 1985. godine donesena uredba o minimalnom izdvajanju suspendiranih tvari od 75% za uređaje koji pročišćenu vodu podmorskim ispustom upuštaju u podmorje. Ova redba je otvorila put primjeni kemijskih tehnologija u oblasti pročišćavanja onečišćenih voda. U  Norveškoj je 1990  bilo u pogonu 29 uređaja za pročišćavanje otpadne vode koji koriste tehnologiju kemijske obrade.

Kemijska obrada komunalnih voda

Kemijska obrada komunalnih voda podrazumijeva dodavanje kemikalija koje se obično koriste i u obradi pitkih voda u procesu primarnog taloženja. Doza kemikalija je između 10 i 50 mg/l, ali može biti i veća, u ovisnosti o potrebnom stupnju uklanjanja fosfora.  Doziranje se za svaki uređaj mora optimirati. Efekti pročišćavanja su prikazani u tablici 1, a  ekonomska usporedba u tablici 2 i dijagramu 1

Tablica 1  

 Parametar Smanjenje %
Biološka potrošnja kisika, BPK 5 50 - 65
Kemijska potrošnja kisika, KPK 55 - 75
Ukupne suspendirane  tvari 70-90
Fosfor 50 - 85
Fekalne koliformne bakterije 99.9
Paraziti (Helminth ova) skoro potpuno

 

Voda navedene kvalitete može se ispustiti:

  • direktno u prijemnik, na primjer podmorje, gdje se zahtijeva II stupanj pročišćavanja
  • kao predobrada za biološku obradu, za koju će biti potrebni manji volumeni bioloških bazena i manji pogonski troškovi. U slučaju nužnosti uklanjanja spojeva dušika, a zbog umanjenog BPK/N omjera, potrebno je primijeniti na primjer anammox tehnologiju uklanjanja dušika.

Na Dijagramu 1 je prikazana usporedba pogonskih troškova za tehnologije sa i bez kemijske obrade u odnosu na klasičnu tegnologiju pročišćavanja aktivnim muljem (CAS). Kako se vidi iz dijagrama uštede idu i do 40%. 

Poznati veliki uređaji na kojima je u primjeni kemijska obrada otpadne vode:

  • Los Angeles - USA - Hyperon Treatment Plant (4 miliona ES)
  • Hong Kong (6 miliona stanovnika)
  • Novigrad (HR) (30.000 ES)

U informacijskim medijima se može naći da ovu tehnologiju primjenjuju i:

  • Riviera de São Lourenço  (podmorski ispust) i São Paolo Brazil
  • Point Loma Sant Diego, California (podmorski ispust) SAD

Daljnji razvoj tehnologije kemijske obrade ovisi o istraživanju u oblasti koagulanata i flokulanata.

Tablica 2 

  Izvedbeni troškovi (relativ. po m3/s Poginski troškovi  (relativ.po m3/s i god,)
Primarna obrada bez dezinfekcije 0,26 0,2
Kemijska obrada sa dezinfekccijom 0,3 0,5
Primarna obrada+Biološka obrada+ Dezinfekcija 1 1

Ekonomska usporedba  preuzeta od Frederic Chagnon et all. An Introduction to Chemically Enhanced Primary Treatment, Department of Civil and Environmental Engineering ,Massachusetts Institute of Technology 

Dijagram 1usporedba-cijena

NAŠ DOPRINOS RAZVOJU TEHNOLOGIJE KEMIJSKE OBRADE

VLASTITA SBR KEMIJSKA TEHNOLOGIJA

IZVEDENI UREĐAJ SA KLASIČNOM CEPT TEHNOLOGIJOM

kemijska obrada voda

Kemijska obrada voda 2

kemijska obrada voda 3

kemijska obrada voda 4

U praksi je poznat biološki SBR proces obrade onečišćenih voda. Za visokoopterećene vode septičkih sabirnica  (KPK 3.000-12.000 mg/l) razvili smo tehnologiju kemijskog SBR postupka koji omogućuje postizanje kvalitete pročišćene vode za ispust u sustav javne odvodnje. Na temelju našeg idejnog i tehnološkog rješenja potrebne projekte za izvedbu uređaja izradila je tvrtka Fluming-eko Rijeka. Tehnologija je interesantna za primjenu u pročišćavanju visokoopterećenih industrijskih otpadnih voda.

Kemijska tehnologija obrade ima prednosti u slučaju sezonske promjenljivosti količine otpadne vode. Može se koristiti samostalno ili kao predobrada za biološku obradu, u ovisnosti o  potrebnoj kvaliteti izlaznog toka. Također smo razvili biopolimere koji se mogu koristiti kao zamjena sinteskim polimerima. Na temelju naših idejnih i tehnoloških rješenja, tvrtka Fluming-eko Rijeka izradila je projektnu dokumentaciju za izgradnju uređaja.

Posts navigation

1 2